Matija Vlačić prvi put se oženio u studenom 1545. godine s Elizabethom Faust, a nakon njene smrti, drugi put 23. listopada 1564. s Magdalenom Ilbeck. Prema izvorima Vlačić je imao ukupno osamnaestoro djece, od kojih dvanaest iz prvog braka.
Matthias Flacius Illyricus Junior
(12.9.1547. – 27.4.1593.)
Matija Vlačić Ilirik mlađi je najstariji sin Matije Vlačića Ilirika. Rodio se 12. rujna 1547. u Braunschweigu gdje su privremeno boravili. Naime, otac i majka su postali izbjeglice na jesen 1546. g. kada su trupe Mauricija Saksonskog upale u Wittenberg, 6. studenog 1546 g., i kada se sveučilište privremeno zatvorilo. Tada su Matija i Elizabeta pobjegli u Braunschweig, gdje im se sljedeće godine rodio Matija mlađi, a ubrzo po njegovom rođenju fakultet u Wittenbergu je ponovo počeo s radom (u međuvremenu je Melanchthon potpisao Augsburški interim) i Vlačić se vratio nastaviti s predavanjima u jesen 1547. Već oko Uskrsa 1549. Vlačići se sele za Magdeburg, što znači da je Matija mlađi već kao beba bio iskusan putnik.
S 15 godina (1562.) otac ga šalje na studij medicine u Strassbourg, s preporukama regenburškog superintendenta Nikole Gala, kao i strasbourškog superintedenta Nikole Marbacha.
11. studenog 1564. g. matrikulirao je na sveučilištu u Tübingenu (Usp. Theodor Elze, Die Universität Tübingen und die Studenten aus Krain, p. 41 (reprint, 1977).
Zanimljiv je također podatak iz pisma Primoža Trubara, pisanog iz Derendingena, 28. svibnja 1570. (pismo je objavljeno na stranicama 233-4, Pisma Primoža Trubarja Jože Rajhmana). U tom pismu Trubar pominje mogućnost da mladi Matija može zamjeniti Jurja Dalmatina kao stipendijat.
Matija mlađi je ponekad putovao s ocem, koji ga je od malih nogu učio teologiji. S 25 g. je objavio obranu oca protiv Heshusiusa u vezi iskonskog grijeha (usp. djela).
U kolovozu 1572. Matija Vlačić mlađi dolazi u Rostock, gdje 1.travnja ili 25. kolovoza 1574. postaje magistar filozofije, dok je dekan fakulteta bio Jacobus Prätorius.
Zapisi govore da je 1574. u Rostocku upisan kao student Medicine a 27.travnja 1579. nalazi se na Filozofskom fakultetu u Rostocku, gdje je 1580. imenovan za profesora philosophiae & logicae Aristotelis. Tamo je predavao dijalektiku i retoriku (posebno Aristotelovu i Ciceronovu).
Nakon godinu dana, 23. rujna 1581., u svojoj 34. godini života postaje dr. medicine obranom radnje „De catarrho; ward darauf zum Dr Med prom “. Godinu kasnije (1582.) oženio se Annom Schlorf, kćerkom Hermanna Schlorfa iz Rostocka. Vrlo vjerojatno je uporedno studirao i filozofiju i medicinu, koja mu je očito bila željeni izbor, zbog koje je ipak 1592. na Sveučilištu u Rostocku zamijenio svoju katedru filozofije za medicinsku i postaje profesorom praktične medicine u istoj ustanovi.
Matija Vlačić mlađi je umro u svojoj 46 godini. Posmrtni govor, održan od rektora sveučilišta u Rostocku 30. travnja, tiskan je iste godine.*
* Leichenprogramm für Matthias Flacius, Mediziner und Philosophieprofessor in Rostock. (Academia Rostochiensis ; Programmata Funebria)
Vlricvs Dei Gratia Haeres Norvvegiae, Dux Slesvvici, Holsatiae, Stormariae & Dithmarsiae, Comes in Oldenburg & Delmenhorst: Rector Academiae Rostochiensis: Evocatus est ex statione sua, et miseriis huius vitae, vir ingenii et virtutis gloria clariß MATTHIas FLACIus Illyricus, Medicinae Doctor et in hac Academia Philosophiae Professor … – Rostock, 1593. – [2] Bl. ; 2°
Bibliografija
Elegia de febri. Scripta a Matthia Flacio… (1571).
Amolitio XX. errorum, quos Heshusius Illyrico falso objicit. Examen novae D. Musaei de peccato originali sententiae. Matth. Fl. Illy. filius (Islebiae: Andream Petri, 1572. 22 Julij.).
Aestimatio materiae medicae utriusque generis (1574).
Tabvlae in dialecticam. Continentes praecepta ad finem artis maxime neccesaria. Editae a M. Matth. Fl. juniore (Rostochii: Stephanus Myliander [Stephan Möllemann], 1579). S Posvetom Johannes Hobenu.
Dispvtatio physica, Complectens cavsas longae et brevis vitae, omnibvs viventibvs commvnes. Ad librum Aristotelis, cui de longitudine & breuitate vitae titulus est. Scripta a Matth. Fl. Iuniore (Rosctochii: Myliander, 1580).
Propositiones de catarrho. Praes. H. Brucaeo (Rostochii, 1581).
Commentariorum physicorum de vita et morte, libri quatuor, in quibus ea, quae eiusdem argumenti ab Aristotele & Galeno, caeterisque tum Philosophis tum Medicis brevis sparsim obscruriusve tradita sunt, expeditiori methodo copiosius explicantur. Autore Matthia Ill. f. Flacio. Cum gemino et accurato ind Medicine Doctore, et in…Rostochiensium Academia Professore (Francoforti ad Moenum: Corvinus, 1584).
Propositiones continentes demonstrationem quatuor elementorum, Ignis, Aeris, Aquae et Terrae. Quod ex his omnia alia corpora sub Luna sunt, constituantur et coaelescant, in aque vicissim dissolvantur: ad publicam disputationem editae , quas: praeside D. Mathia Flacio defendere conabitur Henricus Pauli Rostochiensis (Rostochii: Milliandrinis, 1589).
XVIII. Dispvtationes partim physicae partim medicae. In academia Rostochiensi propositae a Matthia Flacio… Quarum catalogum inuenies post epistolam dedicatorum (Rostocii: Myliandri, 1591). Djelo je posvećeno Ulrichu, vojvodi od Mecklenburga.
Themata de odoribus et saporibus/ ad publicam disputationem a Matthia Flacio … de quibus, Respondents Daniele Cramero (Rostochii: Möllemann, 1591). Ovo je odbrana rada Daniela Cramera, teologa (1568-1637) na sveučilištu u Rostocku.
Opus logicvm in Organon Aristotelis Stagiritae, summi philosopi omniumque Peripateticorum facile Principis absolutissimum et tam docentibus quam discentibus utilissimum sane ac per quam neccesarium. Constans Libris XIII. Nempe: Logicae Generalis Libris VI, Apodictices Libris IIII, Dialectices Libris IIII. Autore Matthia Flacio, Doct. Medic. in Schola Rostochiensi … olim Professore (Francoforti: Nicolai Bassaei [Nikolaus Basse], 1593). Daniel Cramer, koji je bio Matijin prijatelj i živio u Rostocku do 1592.g. je napisao uvod za ovaj rad i takođe ga izdao kao glavni urednik..
De Concoctione et cruditate. Matthias Flacius praeside. Iohannes Bacmeisterus Resp. (Rostocii: Stephan Mylliandrum, 1594). Bacmeister, Johann (1563-1631)
Disputationes XVIII. partim physicae, partim medicae. In academia Rostochiensi propositae (Rostocii: Stephan Mylliandrum, 1594).
Disputationum partim physicarum, partim medicarum. Ed. 2 (Rostocii: Stephan Mylliandrum, 1602).
Disputationes XVIII partim physicae partim medicae in Academia Rostochiana propositae (Rostocii: L. Albertum, 1603).
Commentariorum physicorum de vita et morte libri IIII: in quibus ejusdam argumenti ab Aristotele et Galeno, caeterisque tum philosophis tum medicis brevius sparsim obscuriusque tradita sunt: expeditiori methodo copiosius explicantur … Postuma et a multis doctis viris diu desiderate ed./ Matthias Flacius (Lubecae: Iauchius, 1616).
Trew Abdias (1597-1669),
Examen Theologico-Philosophicum Hypersophiæ Antibiblicæ : Eorvm, Qui I. Negant Aquas Supercœlestes Mosaicas, ut, ante hodiernos quoasdam Philosophos, fecit & propugnare studuit Matthias Flacius. Il. Diluvium universale particulare faciunt, ut facit Isaacus Vossius. III. Motum Solis & reliquorum fiderum terræ tribunt, ut post Copernicum plerique faciunt hodiernorum Astronomorum / Institvtvm A M. Abdia Trew, Mathematum & Physices in Universitate Altdorffina Professore Publico (Noribergae: Miltenbergerus [Miltenberger, Johann Philipp], 1667).
Ana (Anna) Vlačić
Udala se 23. listopada 1577.g. (istoga dana kada i maćeha Magdalena) za Wolfganga Irenäus-a iz Weitzburga, koje je bio sin Christopha Irenäus-a (1522-1595), očevog prijatelja i velikog flacianiste.
Andrija (Andreas) Vlačić
Sin iz prvog braka. Spomenut je u Vlačićevom pismu Nikoli Galu 1564.g., kada je bio bolestan (usp. Preger II, 235).
Tijekom proljeća 1574. g. putuje zajedno s ocem iz Frankfurta, preko Mansfelda i Berlina u donju Šlesku (usp. Preger II, 521), gdje je Vlačić održao teološku raspravu s Jacobom Colerom, a sin je vodio zapisnik. Buschbeck tvrdi da je tom prilikom s ocem putovao Daniel (usp. Hermann Buschbeck, ‘Des Matthias Flacius Illyricus Religiongespräche auf Burg Lehnhaus und Schloß Langenau im Jahre 1574.,’ Jahrbuch des Vereins für Schlesische Kirchengeschichte 24 (1934): 11).
Daniel Vlačić
Po Buschbecku (usp.Hermann Buschbeck, ‘Des Matthias Flacius Illyricus Religiongespräche auf Burg Lehnhaus und Schloß Langenau im Jahre 1574.,’ Jahrbuch des Vereins für Schlesische Kirchengeschichte 24 (1934): 11) bio je to drugi sin Matije Vlačića.
Upisao se na sveučilište u Baselu u svibnju 1579. kao “Daniel Flaccius Magdeburgensis, Mathiae Ilirici filius.” Po tome proizlazi da je rođen u Magdeburgu. Godine 1581. diplomirao je i dobio “baccalaureat”, a kasnije i magisterij (usp. Hans Georg Wackernagel /prir./, Die Matrikel der Universität Basel, II. Band 1532/33-1600/01 Basel: Verlag der Universitätsbibliothek, 1956, 267).
Daniel je 10. ožujka 1575. pozvao svećenike Hartmanna Beyera i Matiju Rittera na očevu samrtničku postelju da ocu daju svetu pričest (usp. Preger II, 525).
Esaja (Esajas) Vlači
Rođen u Regensburgu. Najvjerojatnije iz Vlačićeva drugog braka, s Magdalenom Ilbeck, koji je sklopljen 23. listopada 1564.
Godine 1597. postaje liberalium artium studiousus u Wolfenbüttelu.
U gradskom arhivu Regensburga postoje dva njegova pisma iz 1597. g. u kojima traži krsni list i potvrdu da je rođen iz zakonitog braka (Mirković, 1960, str. 215).
Hošea (Osias, Hosea) Vlačić
Vlačić piše 17. kolovoza 1574.g. frankfurtskom gradskom vijeću molbu da mu pomognu u vezi bolesnog sina koji pati od demencije, što je grad uvažio i nekoliko godina plaćao liječničke troškove za Hošeu (usp. Preger II, 521).
Ivan (Johannes) Vlačić
Rodio se početkom svibnja 1567. g. u Frankfurtu (usp. pismo Vlačića Nikoli Galu u Regensburg, datirano 4. lipnja iz Frankfurta u: Preger II, 294).
Marija Vlačić
Iz prvoga braka, spomenuta u Vlačićevom pismu Nikoli Galu 1564.g.